O Radniku > Povijest društva
KRATKA POVIJEST DRUŠTVA "RADNIK" KRIŽEVCI
1948. - 1958.
Tvrtka RADNIK, građevinarstvo i građevinska industrija, d.d. Križevci, osnovano je 20. rujna 1947.godine, iako je opće prihvaćena 1948.g., kao godina početka djelovanja, prvo kao KOTGRAPOD tj. Kotarsko građevno poduzeće, osnovano ... "radi kapitalne izgradnje i rekonstrukcije objekata državnog, zadružnog i privatnog sektora na području Križevačkog kotara i Republike Hrvatske, izgradnje kamenoloma i vapnare u Vratnu i vođenje ciglane u Rovišću"... Poduzeće u to poslijeratno vrijeme zapošljava blizu 100 radnika i uistinu započinje s radovima na tzv. kapitalnoj izgradnji : tvornici vapna u Vratnu, izgradnji objekta za vojne namjene i dr. , ali zbog povijesnih okolnosti nastalih 1948.g., radovi se prekidaju da se nikada nisu završili. Poduzeće prestaje djelovati 1949.g., no uspjeli su izgraditi neke objekte, kao nadogradnju kata osnovne škole u Križevcima, vatrogasni društveni dom, policijsku stanicu i dvorišnu zgradu Općine Križevci.
|
 |
Godine 1951., na inicijativu bivših radnika KOTGRAPOD-a , osnovana je zidarsko-tesarska zadruga UDARNIK koja je brojila 59 radnika. Gradi gradski olimpijski i mali bazen, tada prvi u ovom dijelu Hrvatske, te druge objekte u Križevcima i bližoj okolici. |
 |
Šestog lipnja 1955.g. UDARNIK mijenja ime u GRAĐEVINAR, zadružno zanatsko poduzeće. Gradi više stambenih zgrada u Križevcima, kao npr. zgrade arh Planića : stambenu u Svetokriškoj ulici i Dom zdravlja, jer je opseg radova na industrijskim objektima (kapitalna izgradnja) opao, no ipak još gradi veliku farmu za tov svinja u Križevcima.
|
 |
1958. - 1968.
25. rujna 1959.g. osniva se Građevinsko poduzeće RADNIK kome se pripaja GRAĐEVINAR. Otpočinje gradnja osnovne škole u Sv.Petru Orehovcu, prvih stambenih zgrada poduzeće MLINAR, stambene zgrade u Tomislavovoj ulici u Križevcima s približno 100 stanova, gradnja prve industrijske hale tvornice ČELIK u Križevcima, kao i daljnja izgradnja kompleksa tvornice ČELIK: lučne hale, tada najsloženijeg industrijskog objekta, hale kovačnice, upravne zgrade, konstrukcionog biroa, centralne hale, pogona viličara, ličione, hale za rezanje i krojenje, nove upravna zgrada itd. sve to u kontinuitetu. Poteškoće su u tehnološkom smislu, nedostatak mehanizacije i moderne opreme nastoji se nadoknaditi povremenom kupnjom tada vrlo skupih strojeva i opreme što ide dosta teško. |
 |
Period od 1960. - 1968.g. obilježava daljnji kontinuirani napredak i razvitak tvrtke, prije svega u nabavci opreme, suvremene tehnologije građenja, građevinske mehanizacije i povećanje stručnog kadra. RADNIK u svom sastavu ima i Projektni biro pa građevinskom tržištu može ponuditi sve građevinske usluge od projektiranja do izgradnje. |
 |
Izgradnjom doista gotovo svih najvažnijih građevina u Križevcima i okolnim mjestima, kao npr. prvi tzv. neboder, stambena zgrada od 7 katova u samom centru grada, trafostanicu 35 kw, cijeli novi centar grada, stambene zgrade P1, robne kuće , pošte, uprave "Elektre", doma vojske, itd.; grad u potpunosti mijenja i poprima vizure modernog grada. Gradi i širom Hrvatske: u Koprivnici na zgradi Općine, u Vrbovcu gradi Dom zdravlja. Odlazi i na more, u Puli sudjeluje u gradnji hotelskog kompleksa " Zlatne stijene". U Dubrovniku, točnije na otoku Lopudu rekontruiramo sve hotele prije turističke sezone i to hotele "Grand", "Pracat", "Senkićevo" itd. |
 |
1968. - 1978.
"RADNIK" 1969.godine po prvi puta odlazi u inozemstvo, u Njemačku, gdje radi na izgradnji kanala Majna-Dunav. Od tada do danas u Njemačkoj gradi preko 350 objekata svih vrsta, nisko i visokogradnje te metalne industrije. |
 |
U Križevcima 1970.g. gradi u okviru tvrtke, prvu Mikroplinaru za distribuciju butan plina a od 1974. dovodi u grad i zemni plin izgradnjom plinovoda Bjelovar-Križevci , i otpočinje s distribuiranjem plina u gradu i okolnim naseljima sve do danas. Izgradio je i oko 80 km plinske mreže. Gradi se hotel KALNIK, tvornice ŠIMECKI, PLASTOR,TISKARA, ČAZMAZTRANS itd. |
 |
Od 1973. stalno gradi i u Zagrebu te osniva radnu jedinicu u sklopu dviju novoizgrađenih stambenih deseterokatnica u Božidarevićevoj ulici 9, u kojoj se i danas nalazi uprava jedinice. |
 |
RADNIK 70-tih broji blizu 1000 zaposlenih. Mehanizira se i oprema najnovijom tehnologijom. Povjeravaju mu se sve značajnije građevine. Orjentacija mu je na sve vrste građevina od stanogradnje, niskogradnje izgradnja industrijskih, turističkih, školskih i javnih objekata i nastavak radova u Njemačkoj.
RADNIK je, prvi u regiji, 1974. nabavio najsuvremeniju tehnologiju izrade, transporta i ugradbe betona. Uvozi iz Njemačke prvu betonaru, automješalice za beton i beton pumpu i strojnu žbukalicu. |
 |
U istom periodu RADNIK" je izgradio tvornicu polimramora koja je do prestanka s radom nakon 14 godina rada proizvela stotine tisuća kvadrata polimramornih ploča koje su većim dijelom postavili radnici "RADNIKA", a prestala je s radom radi problema nerentabilnosti uvoza glavne komponente poliestera. Istovremeno "RADNIK" postaje generalnim zastupnikom i izvođačem radova na izgradnji cesta tehnologijom kemijske stabilizacije tla, RRP (Reynolds Road Packer 235). Do prestanka zastupstva izgrađeno je oko 100 km cesta tom tehnologijom u cijeloj zemlji. |
 |
Početkom 1975.g. "RADNIKU" se pripaja ciglana "KALNIČANKA", koja ima tradiciju od 1902.g.. Ona se angažiranjem "RADNIKA" vrlo brzo plinificira i modernizira, izgrađuje se nova sušara, tunelska peć te automatska linija crijepa. Modernizira se kamenolom Vojnovec izgradnjom separacija i višestruko povećava kapacitet proizvodnje kamena svih vrsta. |
 |
1978. - 1988.
Reference RADNIKA postaju sve značajnije i on dobiva važne poslove u Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci i drugim gradovima u zemlji i inozemstvu. Popis izgrađenih objekata od osnutka do danas penje se na preko 800. Broj zaposlenih varira do najviše 1300 krajem 80.-tih godina, a primjenom novonabavljene tehnologije oplata iz Njemačke i Kanade omogućuje mu brzo i kvalitetno izvođenje radova na izgradnji turističkih kompleksa u Dubrovniku (hotelsko naselje Babin Kuk, hoteli, Vis, Albatros, Plakir, marina Ićići, Privredna banka i zgrada TIPOGRAF u Rijeci, stambena izgradnja u Zagrebu (Vrhovec, Hercegovačka, Mandrovićeva, Petrova, Krajiška, Ilica 200a, Opatovina, Sigečica, Slovenska, Vodovodna, Ožegovićeva, P.Miškine, Središće, Malešnica, Borovje, Metalčeva, Sv. Duh, te u Zaprešiću, Omišlju, Hrusta u Crikvenici, Sisku, itd.), zatim u Križevcima ( naselje 50 obit. kuća K.Heruca i A.Mihanovića, Baltićeva, K.Heruca, S.Radića 19 i 23-29, M.Gupca, S.Rubido, Tomislavova 11, I.Z.Dijankovečkoga, itd.).
Počinje informatizacija tvrtke, nabavljaju se prvi novi suvremeni kompjuteri a kasnije i prvi PC-i povratom informatičke opreme iz Njemačke. |
"U svojoj četrdesetoj godišnjici postojanja, krajem 1988. godine, RADNIK ima epitet uspješne tvrtke visokih poslovnih vrijednosti temeljen na bogatoj graditeljskoj tradiciji prethodnih naraštaja te stvaralačkoga i kreativnog napora mlađih stručnjaka koji zamjenjuju stare kadrove. Povjeravaju mu se najvažnije investicije i stiče respektabilno ime u zemlji i inozemstvu."
|
 |
1988. - 1998.
Devedesete godine donose velike političke, društvene i gospodarske promjene. Rat je donio golema razaranja koja se i danas osjećaju, no država Hrvatska je konačno postala slobodna i samostalna. RADNIK je u tome nesebično sudjelovao učešćem zaposlenika u Domovinskom ratu i nesebičnim donacijama tvrtke na svim razinama. |
 |
RADNIK u to vrijeme prolazi kroz period privatizacije i postaje dioničko društvo u vlasništvu dioničara. Gospodarske teškoće lakše prebrođuje od drugih srodnih tvrtki, što zbog stečenog imena, ugleda i rada u inozemstvu, što zbog mudre poslovne politike novog rukovodstva već naviklog na takav rad u Njemačkoj. Nije bilo otpuštanja radnika a plaće su u prosjeku radi odlaska na rad u Njemačku višestruko veće nego u domovini. Uređuje svoju poslovnu zgradu i pogone, nabavlja najsuvremeniju oplatu, kranove, mehanizaciju i ostalu opremu. Informatizacija je obuhvatila sve pore tvrtke. |
 |
U Njemačkoj RADNIK sudjeluje u gradnji najvećih građevina u Europi kao Messeturm u Frankfurtu, podzemnih garaža na aerodromu u Frankfurtu, uredske zgrade ML-58 u Frankfurtu, radi i u Luxemburgu zgradu banke, sveučilišni centar, upravnu zgradu TELEKOM-a u Bonnu, poslovne zgrade u Berlinu - gradsku vjećnicu Berlin- Mitte, stambeni objekt Hennef sa 150 stanova itd, |
 |
Svoju jubilarnu 50. obljetnicu RADNIK 1998.g. svečano obilježava nizom manifestacija kojima je želio pokazati gradu Križevcima gdje mu je glavno sjedište, gradu Oberhausenu gdje ima dugogodišnje sjedište poslovne jedinice, te svim poslovnim partnerima i zaposlenicima, svoje dosege i uspjehe kao i želju za budućom suradnjom i daljnjim prosperitetom; izdavanjem prigodne Monografije, zlatnika s likom Sv. Marka Križevčanina kao poseban poklon za poslovne partnere i prijatelje. |


|
2008. - DANAS
U najnovijem periodu RADNIK se unatoč tradiciji, iskustvu stručnih kadrova, brojnim iskusnim djelatnicima, tehnologiji koju posjeduje kao i dugogodišnjem iskustvu rada u inozemstvu, na tržištu bori s nelojalnom konkurencijom netom registriranih tvrtki s nekolicinom zaposlenika, bez opreme, iskustva i s damping cijenama. Slične su poteškoće i oko plasmana opekarskih proizvoda.
Unatoč tomu, RADNIK nepokolebljivo kroči ka svom 60-tom rođendanu, pun entuzijazma i energije na tradicijama svog velikog graditeljskog iskustva i kvalitete, što govore mnogobrojna priznanja dobivena u cijelokupnom periodu postanka tvrtke.
I dalje gradi mnogobrojne dječje vrtiće, škole i sportske dvorane u Križevcima, Molvama, Vrbovcu, Kostreni, Vižinadi, Donjoj Pušči, Zaprešiću, Križevcima, Koprivnici, Zaboku, Sv. Klari, Kostreni, Reki, Bujama, Crikvenici, Malom Lošinju, itd., kao i niz hotela i stambenih objekata u Opatiji (Brijuni i Millenium) ,u Velom Lošinju (Stara Punta), Lovranu itd.
Gradi se srednjoškolski kompleks u Bjelovaru, laboratorij Belupo u Koprivnici, stambene zgrade u Zagrebu-Špansko, i u Vrbniku. U pripremi su i vlastite investicije.
Najbolje je pogledati referentnu listu i u to se uvjeriti.
Po poslovnim rezultatima svrstavamo se u red najznačajnijih društava u Koprivničko-Križevačkoj županiji, u konkurenciji divova kao Podravke, Belupa i drugih, a značajno visoko mjesto zauzima i među srednje velikim građevinskim tvrtkama u Hrvatskoj. U Njemačkoj smo i dalje među vodećim tvrtkama iz Hrvatske. |
|